Boževac je veliko stiško selo, nekada je bilo varošica i sedište opštine. Selo se nalazi na jugoistočnom delu Stiga. Pisani podaci kazuju da je selo 1540/42. godine, brojalo 9 domova, podaci datiraju iz turskog popisa Smederevskog Sadžakata. U kasnijem periodu, u popisu koje su izvršile austrijske vlasti 1733. godine, selo je brojalo 11 domova. Po istorijskim zapisima selo Boževac su u 15.i 16 veku naselili i osnovali grupa doseljenika sa Kosova, a sam naziv selu dat je verovatno po nadaleko poznatom "kosovskom božuru". Ovo stiško naselje imalo je svoj veliki razvoj, te je tako, marta meseca 1896. g. proglašeno varošicom, za vreme vladavine knjaza Mihajla Obrenovića. Ovo mesto je centar trgovine, i zanatstva, na prostoru Stiga - oblasti kojoj pripada. U periodu prvog i drugog srpskog ustanka selo ima 113 domova. Prvi pisani podaci o Boževcu se nalaze u knjizi autora Mihajla Dinića "Gradovi i glavni trgovi srednjevekovne Srbije". Selo Boževac u drugoj polovini XIX veka spada u prvih deset sela najvećih u Požerevačkom okružju, srezu Mlavskom. Tada je brojao 185. kuća, sa 1305 duša. Tada se i prvi put pominje selo da ima i svoju kapelu, oko koje se verni narod okupljao u vreme crkvenih praznika, ili na kakve druge narodne skupove. Svoju prvu školu trogodišnju dobivaju 1842. g. 1892. godine selo počinje gradnju crkve, koja je završvna i osvećena 9.septembra 1899.godine. Varošica Boževac je 1928. godine tražila da se pruga Požarevac -Kučevo izmesti i trasira kroz Boževac, nažalost to im se nije ostvarilo. Sve do 1956.godine ovo naselje biva u statusu varošice, a od tada odlukom Vlade Srbije to se ukida i mesto se pripaja opštini Malo Crniće, u čijem sastavu se nalazi do danas. Iako nema status sedišta, ovo selo je održalo sve osobine jedne varoši, čak je i uznapredovalo u svom razvoju. Po popisima stanovništva, Boževac, je pred sam drugi svetski rat brojao 656. domova sa 3200 stanovnika. Popisom iz 1953. godine, ima 728 domova i 3329 stanovnika. Popisom iz 1991. g, Boževac ima 543 doma sa 2475 stanovnika. Najnoviji popisom iz 2002.godine, broj domova i stanovšištva je mnogo opao, i glasi ovako 531 dom sa 2180 stanovnika. Bela kuga od nekada najvećeg naselja u Stigu ugasila je mnoga ognjišta, tako da tragedija "savremenog sela" ne zaobilazi ni ovo naselje a i čitav kraj Braničevske Eparhije.
Boževačka parohija
Boževačka parohija je dobila svoje ime po mestu Boževac sedištu parohije. Parohija je samostalna u svom sastavu nema drugig sela. Po izveštaju svešteni ka parohija ima 530 aktivno pravoslavnih domova. Meštani u parohiji slave svoje krsne slave koje im ostaše od svojih predaka. Boževačka parohija je u drugoj polovini XIX veka imala svoju kapelu, oko koje se verujući narod okupljao. Po pisanom šematizmu crkve iz 1924. godine, Boževačka parohija je bila samostalna, i spadala je u 1.klasu po prihodima, brojala je tada 3221 dušu. Ima crkvu "Svetog apostola Tome", paroh na parohiji je tada bio Živan Sredojević koji je za sveštenika rukopoložen 1886. godine, i nosilac je ordena "Sv.Save" 5. step. Parohija Boževačka je naseljena srpskim življem. Na parohiji ima i mešovitih brakova po veroispovesti. Crkva u Boževcu je sagrađena 1892. godine, u samom centru tadašnje varoši. Zidana je od tvrdog materijala i posvećena "Svetom apostolu Tomi" koji se slavi 19. oktobra. Crkva je urađena u "srpskovizantiskom stilu. Ima dva velika kubeta nad kojima se nalaze krstovi kao sinboli vere hrišćanske - pravoslavne. Krov crkve je na dve vode i sav je terasast, i ceo je pokriven limom. Na zapadnom delu crkve su ulazna vrata u hram. Kube iznad ulaznih vrati je u svojoj unutrašnjosti deo gdese nalaze tri zvona. Sims na crkvi je dekorativan, kao i prozori koji su pravougaonog oblika i veoma su visoki. Prozori na kubetima crkvenim su nešto manjeg obima sa polukružnim oblikom. U nižim delovima krova crkve u središnjem, i delu nad oltarom takođe ima postavljenih manjih krstova. Crkva je veoma prostrana i sa dosta svetlosti u njoj. Fasada je restaurirana i obnovljena sada je sa svojom belinom i lepotom umivena. Unutrašnjost samog hrama je veoma skladna i sada treba i nju obnoviti i sanirati tragove vlage od nekadašnjih delova koji su kisli. Na severozapadnom delu nad malom pripratom iznad ulaznih vrati stoji krst, kao i ikona patrona crkve "Svetog apostola Tome". Crkva je građena od priloga građana Boževca, i tadašnje opštine. Osvećenje hrama je obavljeno 9. septembra 1899. godine, od strane Mitropolita beogradskog Inokentija. Antimis za crkvu je položen u hramu novembra 1896. godine od strane protojereja Živka Ivanovića iz Požarevca, koji je po blagoslovu Mitropolita Mihajla. Majstor na gradnji crkve je bio Filip Faf iz Požarevca. U vremenu gradnje hrama na parohiji je bio sveštenik Radenko Anđelković. Predsednik tadašnje opštine Boževačke je za vreme gradnje crkve bio Živan Aleksić. Ikonostas u crkvi je postavljen oktobra meseca 1896. godine, sam ikonostas je rađen u Rusiji, preko firme Marković - Pavlović iz Beograda. Izradom i samim nameštanjem u crkvi, je rukovodio Živan Sredojević sveštenik, i tadašnji predsednik ošptine Stevan Stojimirović iz Boževca. Najveći prilog za gradnju ikonostasa dao je industrijalac iz Malog Crnića Antonije Bajloni. Usled pukotina na samoj crkvi koje su nastale u periodu 1905/6. godine, narod je odlazio na službu u crkvi u selo Kula. U vremenu trajanja prvog svetskog rata, neprijateljska vojska iz Austrije, Mađarske, Nemačke, je najpre opljačkala crkvu, sve relikvije i dosta starih bogoslužbenih knjiga, a iz samog ikonostasa koji je bio prvobitan su izvadili ikonu "Tajne večere" i odneli. U samoj crkvi okupator je zatvarao građane i mučio. Dok je u tadašnjoj crkvenoj kući zatvarani konji, pretvorena u štalu. Crkva u toku vremena nije radila, jer je okupator u njoj držao i mnogo oružja, i municiju. Za vreme drugog svetskog rata crkva je imala sličnu sudbinu i pred njom su streljani meštani Boževca. Tri zvona koja zvone u crkvi,su poklon Kralja srpskog Aleksavdra Obrenovića jedno, drugo je poklon Milana V. Kostića iz Boževca, a treće zvono je zvono su zajednički kupili i crkvi poklonili Branislav Mojsilović, i meštani Boževca. Ikonostas je urađen u dva nivoa, i sve ikone na njemu su orginal prvobitne izrade, osim "Tajne večere" koja je novijeg vremena. Crkva je spolja obnovljena 2001. godine, fasada i farbanje, kao i krov ponovo je pokriven novim limom, i oluci na crkvi. Novi krstovi na crkvi su iste godine postavljeni. Crkvu je 9.aprila 2002. godine, posetio episkop Ignjatije, pri bratskom sastanku sveštenstva. Crkva ima svoju portu koja je površine oko 40. ari. Poslove oko obnove sadašnje na crkvi, je vodio i vodi sveštenik Živislav Ilić iz Boževca. Crkva ima dosta sačuvanih starih knjiga, iz kojih se i danas služi, kao i par ikona na platnu i drvetu, koje datiraju iz XIX.veka. Ikone su: 1.Sveti apostol Toma i Sveti Nikola, koje je crkvi Boževačkoj poklonio 16.aprila 1854. godine, Arsa Radojković iz Boževca, a za zdravlje svojih živih, i svoje, kao i za pokoj mrtvih, kapeli Boževačkoj. 2.Ikona "Roždestvo Bogorodice"|koju priloži kapeli Boževačkoj, 11 .aprila 1854. g. za zdravlje svojih i svojih živih, a za pokoj svojih umrlih, Živojin Stević iz Boževca. 3.Ikona "Vaskrsenje Hristovo"koju pokloni kapeli Boževačkoj 11 .aprila 1854.g, za zdravlje svoje, i svojih živih, a za pokoj svojih mrtvih, Stojadin i Stojimir Veljin iz Boževca. Ovi podaci na ikonama govore o postojanju tadašnjv kapele u Boževcu. Stare bogoslužbene knjige koje se danas čuvaju u crkvi u Boževcu: "Pentikostar" - "Tipih" štanpan na crkveno slovenskom pismu u Moskvi - Rusija 1893. godine. Poklon je Stojadina i Dimitrija Mišića iz Boževca 1896. godine. "Apostol" štanpan u Moskvi - Rusija za 1893. godine, poklon crkvi Boževačkoj .g, "TIPIK"iz 1893.g.štanpan na crkvenoslovenskom pismu- jeziku, poklon crkvi od Petra i Jovana Marjana Mitića iz Boževca 1896.godine, crkvi Boževačkoj. «Triod Posni» štampan 1893.godine u Moskvi - Rusija, na crkveno slovenskom -jeziku poklon je_crkvi Boževačkoj od Živote Obrenovića iz Boževca 1896.g. Opšti Minej" štanpan 1893.godine u Moskvi - Rusija na crkveno slovenskom" pismu, poklon je crkvi Boževačkoj od Ilije i Kosta Milenković, kao i Ivana Stankovića iz Boževca 1896. godine "Osmoglaskik" od 1. -do 5.glasa, štanpan 1893.godine u Moskvi - Rusija, poklon je crkvi Boževačkoj, od Milana Dačića iz Boževca 1896.godine. "Osmoglasnik" od 5.do 8. glasa, štanpan 1893. godine, Moskva - Rusija, štanpan je crkvenoslovenskim pismom, poklon je crkvi Boževačkoj od Mike Antića i Mike Jovića iz Boževca 1896. godine. "Jevanđelje" štanpano u Rusiji 1893. godine, na kome stoji zapis da je u crkvi U boževačkoj služio 23 avgusta 1964. g. episkop Hrizostom. U crkvi u Boževcu se još čuvaju i bogoslužbene knjige iz1893.g. štampane u Rusiji, to su "Triod Posni", "0ktoih", "Opšti Minej", kao knjige novijeg doba Crkva ima u ikonostasu jednu ikonu na kojoj piše "Svetog Nikole" priloži Nikola Živanović iz Boževca za zdravlje svog doma, a za pokoj duše svoga dede Jove i babe Milunke 1896. godine. Crkva ima i svoje barjake, koji su poklon meštana Boževca, kao i putir pričešće, i krstove za služenje liturgije, kadeonice, darohranilicu, i mnoštvo drugih sasuda i stvari novijeg doba.
Sveštenstvo crkve od nastanka do danas
Sveštenici su: Jeftimije Pavlović 1837.g, Steva Radojković iz Smoljinca, Milan Đorđević kapelan 1885.god. rodom iz Požarevca, Radenko Anđelković rodom iz Brzana od 1885 do 1896. god. Živan Sredojević rodom iz Batočine od 1889 do 1896.g.radio i kao sveštenik i učitelj u Boževcu. U periodu od 1915. do 1918. godine služba je bila od strane sveštenika Kulskih. Za period od 1921 - 1924/25. godina služio je sveštenik Živan Sredojević, Miloje Mihajlović rodom iz Senja kod Đuprije od 194.g, Dušan Jovačević od 1 941 -1942 1 941 -1942 Vrij . g, rodo izSrema izbeglica na parohiji. Vojin Inđić izbeglica iz Banjaluke 1942.G, Milivoje Arsenović 1946.g. Dobrivoje - Biba Milosavljević 1959.g iz sela Kupšljeva, Milosav Ilić od 1.XI.1964. g. do 1987. godine rodom iz Boževca, Nebojša Ivković od oktobra 1987. godine rodom iz Kušiljeva. Sadašnji sveštenik je na službi crkvi i parohiji Boževačkoj, je od 1. juna 2000. godine Živislav Ilić, rodom iz Boževca.
Crkvena opština
Pre stupanja na snagu ustava S.P.Crkve 1931. godine, poslovima crkvene opštine rukovodili su sveštenici sa crkvenim tutorima. Nisu sačuvani podaci o radu, i imenima članova crkvene opštine Boževačke. Sada crkvenom opštinom upravlja crkveni odbor: Sveštenik Živislav Ilić je predsednik, blagajnik Živan Jovaičević članovi su: Zvonko Žlić, Slaviša Marković,Živorad Ilić, Nade Krstić, Živorad Živo jinović.
Groblje u selu i spomenici u njemu
Groblje u selu Boževac, je staro i datira još od osnivanja varoši, sela od dva, i tri veka, spomenici koji leže podignuti su i većih grubo tesanih kamenova bez i sa natpisom. Ima spomenika i iz XX veka. Groblje ima i par kapela koje su podigli imućni meštani Boževca. Sada se o groblju stara Mesna Zajednica. Groblje se nalazi van sela u potesu zvanom Boževačkom. Zavetine i litije U selu Boževcu su: Crkvena slava je "Sveti apostol Toma", slava vinogradara je "Sveti Trifun", slava zanatlija "Sveti Tri Jerarha" Boževac slavi kao svoju glavnu zavetinu Nedelju posle "Vaskrsa". Vašar u Boževcu je na dan "Trnove Petke". 8 avgusta. Litije u Boževcu su obnovljene 1990. godine,i idu na mesta"Kod Krsta",i drugo mesto "Zapis" na dan Petak posle "Duhova". Parohijski dom, je nov podignut je 1998. godine i iste godine je i osvećen. Dom je veoma prostran i uređen po novim građevinskim projektima i nameštajem. U njemu stanuje sveštenik Živislav Ilić sa svojom porodicom. U porti crkvenoj postoje dva spomenika, jedan je sa imenima izginulih, i uirlih u ratovima od 1912 - 1918. godine, a drugi je sa imenima streljanih meštana u drugom svetskom ratu. Ograda i staze do crkve, kao i trotoar oko crkve je od betona.